Skip to main content

Kako zagrejati dom, a smanjiti račune za grejanje? Na šta se grejati, koje subvencije daju vlada i lokalne samouprave i kako doći do ovih sredstava? Mnogo pitanja, mnogo nedoumica, ali i mnogo zainteresovanosti da se sazna više informacija.

Brodarevo, Prijepolje – 3. april 2025. U mesnoj zajednici Brodarevo u opštini Prijepolje za razgovore o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije tražila se stolica više. Energetsko savetovanje za žene iz udruženja žena “Ekspanzija” iz Brodareva održali su predstavnici RES Fondacije iz Beograda i to u okviru projekta „Unapređenje korišćenja održive energije u Zlatiborskom regionu”.

Najveći udeo u potrošnji finalne energije u Republici Srbiji imaju domaćinstva. Na grejanje odlazi 65% ukupne potrošnje energije domaćinstava, odnosno četvrtina sve potrošene energije. Aleksandar Macura iz RES Fondacije ističe da je ”energetska sanacija domaćinstava širom Republike Srbije podržana kroz petogodišnji projekat Ministarstva rudarstva i energetike (MRE) i Svetske banke, kojim se domaćinstvima obezbeđuju subvencije”, i to u onim opštinama u kojima se za učešće u programu subvencija prijave i pripadajuće jedinice lokalnih samouprava (JLS). Bespovratna sredstva dodeljuju se domaćinstvima u procentualnom iznosu od 50% do 70% vrednosti projekta energetske sanacije, a kriterijumi uključuju i faktore kao što su stepen razvoja ili zagađenje vazduha u opštinama u kojima se program sprovodi. Preostalu vrednost projekata domaćinstva finansiraju iz sopstvenih sredstava.

Podaci iz analize dosadašnje realizacije programa subvencija u svim lokalnim samoupravama govore da je najviše javnog novca usmereno upravo ka onim korisnicima koji su mogli da izdvoje najviše sopstvenih sredstava. Obavezni minimalni nivo učešća u ovim programima obezbeđenjem sopstvenih sredstava, pokazalo se, predstavlja nepremostivu prepreku upravo za one građane sa niskim prihodima i neretko u situaciji energetskog siromaštva – kojima je ovakva pomoć zapravo i najpotrebnija. Oni mahom ne mogu da priušte učešće u ovako koncipiranim konkursima za dodelu subvencija.

Kako je Macura pojasnio, tokom 2024. godine lokalne samouprave su po prvi put mogle da biraju da konkurišu i za sredstva koja će usmeriti ka energetski siromašnim građanima. Tako se 44 lokalnih samouprava opredelilo da traži sredstva za podršku građanima koji imaju status energetski ugroženog kupca električne energije, a 137 za sve ostale građane. Ukupna sredstva u 2024. godini za podršku energetski ugroženim kupcima iznosila su 221 milion dinara, dok su sredstva opredeljena za sva ostala domaćinstva iznosila približno 1.9 milijardi dinara.

Skoro svi prisutni na skupu su se složili da je jedan od glavnih izazova u realizaciji i pristupu subvencijama blagovremeno obaveštavanje, naročito vreme trajanja konkursa i uslovi koji ih prate, što se posebno odnosi na energetski ugrožene kupce. Dodatno, otežavajuće okolnosti za učešće na konkursima predstavljaju i duge liste čekanja na rešenja podnetih zahteva za legalizaciju objekata, kao i samo popunjavanje potrebne dokumentacije i formulara.

Za početak, bilo bi dovoljno istaći obaveštenje o konkursu na vratima mesne zajednice kada se isti otvori, a onda dalje upite građana proslediti ka adekvatnim službenicima u opštinskoj upravi. Važnu ulogu i pomoć mogu pružiti i Udruženje žena – “Ekspanzija” kao i Regionalna Razvojna Agencija (RRA) “Zlatibor”, saglasni su učesnici skupa.

Pored subvencija, značajno je i interesovanje građana za solarnu energiju i kako je najbolje iskoristiti, kako ulagati u solarne panele i kolektore. Miloš Radojević iz RRA Zlatibor savetovao da “najpre treba proceniti isplatlivost, jer iako govorimo o svima dostupnoj energiji sunca, samo uz adekvantne savete struke možemo sagledati isplativost ulaganja”.

U perspektivi, mogućnost da se proizvede dovoljno energije za sopstvene potrebe, kao i da se viškovi predaju distributivnoj mreži otvara mogućnosti i za sticanje statusa “kupca-proizvođača”, o čemu su se učesnice skupa detaljnije informisale i posredstvom “Vodiča za domaćinstva za sticanje statusa kupac-proizvođač”[1].

Svi prisutni su saglasni da bi ulaganje u sopstvene kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a pre svega iz energije sunca, značajno ublažilo ili rešilo probleme koje stanovnici manjih naselja, posebno u ruralnom okruženju, često imaju sa redovnim snabdevanjem električnom energijom, tj. sa čestim prekidima u snabdevanju  koji nastaju nakon skoro svakog većeg nevremena. Ovo sa sobom povlači i rizik kvarova  električnih aparata.

Menka Kasić, predsednica Udruženja žena “Ekspanzija” dodaje da “ima mnogo meštana koji žele da koriste solarne panele. Jako je važno da se više ne seku drva i čitave šume koje su naša pluća, nego da idemo dalje u što veću upotrebu solarne energije”,  i završava sa rečima “prezadovoljna sam današnjim savetovanjem i vidim da su sve učesnice uspele da saznaju mnogo toga što nisu ranije znale”. Almira Podbičanin posebno je podvukla značaj novih informacija i znanja o merama koje se tiču krovne izolacije.

Energetska savetovanja za žene iz ruralnih sredina u Zlatiborskom okrugu, pored Brodareva, tj. Prijepolja, održana su i u Arilju, Priboju i Čajetini.

“Energetski razgovori” sa ženama Zlatiborskog okruga deo su projekta „Unapređenje korišćenja održive energije u Zlatiborskom regionu“, koji finansira Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) u saradnji sa Regionalnom razvojnom aggencijom “Zlatibor”. Projekat implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

[1] https://solarnikalkulator.rs/wp-content/uploads/2023/11/GIZ-Vodic-Final-Sep23.pdf

© 2025 Nemačka saradnja u Srbiji. Sva prava zadržana.