Broj elektronski registrovanih sezonskih radnika u poljoprivredi, za nepunih šest godina, od kada je započeta reforma sezonskog zapošljavanja, dostigao je gotovo 100.000. Portal i aplikaciju za onlajn prijavu sezonaca do sada je koristilo skoro 900 poslodavaca, koji su na ime poreza i doprinosa za angažovane radnike u budžet uplatili 1,9 milijardi dinara.
Portal „Sezonski radnici“ koji je NALED inicirao uz podršku Nemačke razvojne saradnje koju sprovodi GIZ funkcioniše od početka 2019. godine i omogućava prijavljivanja radnika i na dnevnom nivou. Portal je u potpunosti preuzela Poreska uprava, a broj prijavljenih sezonaca iz godine u godinu raste, pa ih je tako tokom 2019. bilo oko 28.000, a tri godine kasnije, 2022. – 49 hiljada.
Ovi podaci pokazuju da je reforma imala značajan uticaj na suzbijanje sive ekonomije i nelegalnog poslovanja, jer je prema procenama broj radnika angažovanih na crno u poljoprivredi pre uspostavljanja elektronskog sistema prijavljivanja iznosio više od 90%, poručeno je na panelu CORE days konferencije, koja se održava u okviru platofrme Partnerstvo za konkurentan region.
– Pre početka reforme ugovor je imalo tek nešto više od 3.500 radnika, od broja angažovanih sezonaca u poljoprivredi Srbije, za koje se procenjuje da ih ima između 65.000 i 80.000. Sada ih je polovina angažovana kroz sistem, odnosno uvedena u legalne tokove. Zakon o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima, koji se primenjuje od 2019, pokazao se kao dobroo rešenje za suzbijanje sezonskog rada na crno, od čega korist imaju i radnici i privatni sektor i država – poručila je Amira Omanović, projektna menadžerka GIZ-a.
Ona je naglasila da uspeh reforme leži u efikasnosti jer je proceduru potpisivanja ugovora na papiru i odlaska na šaltere institucija zamenila prijava putem portala. To je omogućilo poslodavcima, po prvi put i fizičkim licima, domaćinstvima, ne samo firmama, da prijave sezonce za svega nekoliko minuta i obaveze prema državi izmiruju samo za one dane za koje su radnici zaista i radili. Ovaj zakon, naglasila je Omanović, puno je pomogao i zaposlenima, koji su sada postali vidljiviji. Za dane tokom kojih su angažovani, osim naknade za rad, sada ostvaruju i pravo na penzijsko i osiguranje u slučaju povrede na radu.
Pojednostavljeni sistem prijave sezonaca u Srbiji uskoro bi mogao da postane i uspešna regionalna priča. GIZ i NALED, upravo kroz CORE partnerstvo koje je i osnovano kao platform za dijalog i najbolja reformska rešenja za održivi Zapadni Balkan, pružaju podršku vladama država u regionu da se iskustva uvođenja ovakvog modela dobre prakse iz Srbije prenesu na ostatak zapadnobalkanske šestorke.
– Crna Gora u saradnji sa GIZ-om radi na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu i trudimo se da najbolje prakse iz Srbije i Hrvatske implementiramo i kod nas, da sredimo tržište rada, da ga otvorimo u skladu sa standardima EU, a da pri tom zadržimo naše državljane. I mi se susrećemo sa nedostatkom radne snage i samo prošle godine izdato je više od 30.000 dozvola za rad za strance, dok je na evidenciji nezaposlenih bilo 38.000 naših državljana. Nadamo se da će Zakon o stalnom sezoncu pomoći kako poslodavcima, da one zaposlene koji dolaze iz stranih zemalja, a koji su kvalitetni, vežu za sebe, tako i našim državljanima da svoj posao pre svega potraže u Crnoj Gori – poručila je mistarka za rad, zapošljavanje i socijalni dijalog Crne Gore Naida Nišić.
Analiza podataka portala sezonskiradnici.gov.rs pokazala je da su poslodavci do sada prijavili više od 6,1 milion dana angažovanja sezonskih radnika, najviše u periodu jun – septembar, kada su i najveće potrebe za radovima u poljoprivredi. Najveći broj radnika koji su prijavljeni na portalu pripada kategorijama od 18 do 30 godina i od 46 do 60 godina starosti. Zabeležen je i trend rasta angažovanja stranih radnika, za koje je procedura prijavljivanja takođe pojednostavljena. Više od 3.100 radnika koji nemaju državljanstvo Srbije angažovano je od početka puštanja portala u rad. Samo u 2024. godini, angažovano je oko 1.000 stranih radnika na sezonskim poslovima u poljoprivredi. Za njih poslodavci po ubrzanoj proceduri mogu dobiti i dozvolu za boravak, u MUP.
NALED i GIZ zalažu se za proširenje reforme sezonskog zapošljavanja i na kućno-pomoćne poslove, građevinarstvo, ugostiteljstvo i turizam, gde takođe postoji veliki broj neprijavljenih radnika. Nove okolnosti na tržištu rada, a posebno imajući u vidu održavanje EXPO 2027, dodatno će povećati potražnju za poslovima u ovim sektorima. Rad na nacrtu izmene zakona kojim bi se poširila pojednostavljena procedura prijave sezonaca i na druga zanimanja započet je još 2022, dokument je prošao javnu raspravu, ali nije ušao u dalju proceduru. Zoran Martinović, pomoćnik ministra rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja, najavio je ponovo aktiviranje radne grupe kako bi se doneo propis koji bi omogućio da se sezonci i u drugim sektorima prijavljuju putem portala.